Travel Srbija

Menu
  • Info
    • Agencije
    • Državni praznici
    • Transport
    • Vesti
    • Vize
    • Vremenska prognoza
    • Web kamere
    • Zdravstvene ustanove
  • Kultura
    • Manastiri
    • Manifestacije
    • Muzeji
    • Muzika
    • Pozorište & Film
    • Umetnost
  • Priroda
    • Flora & Fauna
    • Nacionalni parkovi
    • Planine, reke, jezera
  • Smeštaj
    • Apartmani i Vile
    • Hosteli
    • Hoteli
    • Moteli
  • Srbija
    • Nacionalna kuhinja
    • Banje
    • Gradovi
    • Istorija
    • Podaci
    • Tradicija
    • Zanimljivosti
  • Tip
    • Kupovina
    • Lov i ribolov
    • Provod
    • Sport
    • Preporuka
      • Restorani
Home
Priroda
Planine, reke, jezera
Reka Đetinja
Planine, reke, jezera

Reka Đetinja

12. септембра 2009.
  • MAPA
  • FOTO
  • INFO
  • U BLIZINI
  • OCENE
We cannot display this gallery
  • Okrug: Zlatibor
  • Opština: Užice
  • Poštanski broj:
  • Pozivni broj:
  • Telefon:
  • Veb sajt:
  • Kontakt / rezervacija:
  • Hotel Zlatiborska noć
  • Bela crkva karanska
  • Manastir Rujno
  • Lepinja sa sve
  • Caffe Kongo
  • Aleksandar – kuća dobre hrane i vina
  • Nacionalni restoran Konak
  • Restoran Ćira
  • Restoran Tabana
  • Užički dečiji festival “ Licidersko srce „

Reka Đetinja Reka Đetinja je leva pritoka Zapadne Morave, nastaje u severnom delu Kremanske kotline, na jugozapadnim padinama planine Tare od od četiri manje reke.

Već na trećem kilometru od centra grada, počinje živopisna klisura reke Đetinje koja u svom centralnom delu gradi atraktivan kanjon. Klisura Đetinje je proglašena Predelom izuzetnih odlika i označena je kao prirodno dobro od velikog značaja. Čitavu oblast karakteriše vrlo dinamična morfologija sa brojnim pećinama, vrtačama, škrapama ostenjacima…

Klisura Đetinje i u biološkom i biogeografskom smislu je prostor sa nizom ekoloških specifičnosti. Njena autohtonost i bogatstvo se ogledaju kroz prisustvo velikog broja endemičnih, subendemičnih i reliktnih biljnih vrsta, a u pogledu životinjskog sveta posebno se izdvaja fauna dnevnih leptira koja predstavlja jednu od najbogatijih u Srbiji – 17 vrsta se nalazi na listi taksona Crvene knjige dnevnih leptira Srbije.

Đetinja je pravi planinski biser na kojoj se naizmenično smenjuju brzaci, bukovi i virovi koji kriju kapitalne primerke potočne pastrmke. Tu su jos mladica i lipljan, a na 6 km od grada je i mušičarski revir.

Na širem području klisure je registrovano i bogato spomeničko nasleđe: dobro sačuvano naselje iz doba neolita “ Gradina “ koje je jedno od najznačajnijih naselja ovog perioda u jugozapadnoj Srbiji, kao i srednjovekovni grad i nekropola na lokalitetu “ Mala gradina “ .

Poseban prostor jedinstvene lepote je i Plaža na Đetinji ispod Starog grada. Ona je istovremena i šetalište i staza zdravlja. Ovo mesto je oaza radosti i uživanja usred grada.

HIDROCENTRALA NA ĐETINJI

Hidrocentrala na ĐetinjiHidrocentrala na reci Đetinji nalazi se ispod užičkog Starog grada, a napravljena je 1900.g. i jedan je od simbola grada Užica. To je prva električna centrala podignuta po Teslinim principima polifaznih struja u Evropi i druga u svetu, svega pet godina posle podizanja iste takve na reci Nijagari u Americi.

A kako je sve počelo? Kad se u Užicu javila ideja da se koriste vodene snage Đetinje?

Po zabeleženim podacima iz 19. veka, sve je krenulo od pekara koji su parnom mlinu u Čačku skupo plaćali brašno, pa su rešili da sagrade svoj parni mlin. Savet su potražili od svog zemljaka Stevana Čađevića, prvog inženjera među Užičanima, koji je u to vreme radio u Ministarstvu građevina Kraljevine Srbije. Odgovor je bio zanimljiv. “ Nikakav parni mlin! Uglja nemate, a parne mašine su sklone kvaru.Treba da sagradite mlin koji ce goniti vodena turbina. Za pokretanje turbine imate vode u Đetinji više nego što vam treba! “ Užički pekari su procenili da je podizanje industrijskog mlina skupa i neizvesna rabota i gradnju su odložili za neka bolja vremena. Đetinjom je proteklo dosta vode dok njena snaga nije počela da se koristi u industrijske svrhe. Zasluga za to pripala je užičkim tekstilcima.

Godine 1891. g. u Užicu je otvorena, ili, kako zapisi kažu, ustanovljena je Državna tkačka škola. Tada se rodila i ideja o gradnji tkačke fabrike. Na narodnom zboru, 14. novembra 1897.g. osnovano je Akcionarsko društvo za izgradnju tkačke fabrike. Usvojena su pravila Akcionarskog društva, od Ministarstva narodne privrede, shodno Zakonu o potpomaganju domaće radinosti, dobijene su povlastice, upisano prvo kolo akcija i gradnja Tkačke radionice je mogla da počne.

Da bi obezbedili jeftin i siguran energetski izvor, akcionari su rešili da za pokretanje mašina u tkačkoj radionici iskoriste vodenu snagu Đetinje. Kao izaslanik Ministarstva narodne privrede, 1898.g. u Užicu je boravio ugledni profesor Velike škole i pionir elektrifikacije u Srbiji ĐorĐe Stanojević. Obišao je klisuru Đetinje i mesto na kom je trebalo da se gradi fabrika i našao da u koritu Đetinje ima dovoljno vodene snage za pokretanje turbina i proizvodnju električne energije koja bi pokretala tkačke razboje, a pri tom i osvetljavala grad, a onda je odlučeno da se hidrocentrala gradi.

Kamen temeljac za gradnju hidroelektrane na Đetinji postavio je kralj Aleksandar Obrenović, 15. maja 1899.g. Po ondašnjim običajima kamen temeljac za podizanje kuće je polagao kum. Polažući kamen temeljac za elektranu, kralj Aleksandar je postao njen kum. Projekat za izgranju hidroelektrane na Đetinji izradio je inženjer Aćim Stevović, rodom iz Mokre gore ( u to vreme radio je u Železničkoj radionici u Nišu ) . Opremu koja će omogućiti primenu Teslinih principa u radu elektrane i prenos električne energije odabrao je Đorđe Stanojević. S obzirom na veliku težinu opreme koju je trebalo dopremiti iz Beča do Užica, rabadžijska kola vuklo je šest pari volova. Tako nešto, do tada, u Srbiji nije viđeno.Radovi na montaži opreme u elektrani i najvećem delu električne mreže u gradu bili su završeni krajem jula 1900. godine.

Elektrana je svečano puštena u rad 2. avgusta, na Svetog lliju, na dan rođenja Njegovog Veličanstva. Građani su te večeri uživali “ u moru svetlosti u kojoj se grad kupao “ .

Za proslavu stogodišnjice od izgradnje centrala je potpuno obnovljena i na Ilindan 2000.g. opet osposobljena za rad. Stare Simensove mašine ponovo proizvode struju. U ovom lepom zdanju je Muzej tehnike.

Share
Tweet
Google+
Stumble
Prev Article
Next Article

Related Articles

Jastrebac je najviša planina u blizini Kruševca do koje se …

Jastrebac

Od izvorišta, do srednjovnjkovnog grada Mileševca, reka Mileševka je usekla …

Kanjon Mileševke

One Response

  1. Marija

    Slike su zanimljive, treba doci i sve to videti uzivo. Pogotovo za nas koji cemo se, mozda,nekada u buducnosti baviti ocuvanjem vodnih resursa.

    0

    0
    5. јула 2010.
  • Planina Kosmaj
    Planina Kosmaj
    0
    Planina Kosmaj pretposlednja je u nizu šumadijskih planina, koje se …
  • Stara Planina
    Stara Planina
    0
    Stara planina je uobičajen naziv za severo – zapadni deo …
  • Divčibare
    Divčibare
    0
    U centralnom delu Maljena, 38 km jugoistočno od Valjeva,nalaze se …
  • Stogazovac – klisura Ždrelo
    0
      Klisura Ždrelo poznata kao Knjaževački meteori se nalazi u …

  • Planinski konak Milica Na desnoj obali reke Drine, i blagim padinama obraslim bogatom… (3)
  • Restoran Lisine Restoran Lisine se nalazi u neposrednoj blizini vodopada "Veliki Buk"… (3)
  • Restoran “ Nova Romantika „ U zagrljaju stoletne Bojčinske šume, ovaj restoran je idealno mesto… (2)
  • Sićevačka Klisura Na međunardnom putnom pravcu ( E 80 ) Niš -… (2)
  • Ovčarsko – Kablarska klisura Ovčarsko - Kablarska klisura predstavlja jedinstven spoj prirode i kulturno… (2)
  • Obedska bara Obedska bara je najbogatiji prirodni rezervat biljnog i životinjskog sveta… (2)
  • Travel Srbija

    Srbija putovanja
    Copyright © 2020 Travel Srbija
    Theme by MyThemeShop.com , Hosting StanCo

    Ad Blocker Detected

    Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

    Refresh